Periodično se javljaju simptomi i znaci u vidu glavobolje, nesanice, gubitka daha, neraspoloženja.

Najčešće se javlja između Iako se i dalje ne zna tačan uzrok PMS-a, pretpostavlja se da je pojava PMS-a povezana sa lučenjem ženskih polnih hormona-estrogenom i progesteronom. Ova dva hormona utiču i na serotonin hormon zadovoljstva koji je zadužen za raspoloženje i dobar san. Smanjen nivo estrogena u drugoj polovini menstrualnog ciklusa, dovodi do pada nivoa serotonina pa se posledično javlja nervoza i pojačan apetit.

U drugoj polovini ciklusa odnosno nakon ovulacije dolazi do pojačanog lučenja prolaktina, hormona koji deluje na rad mlečnih žlezda pa dolazi do pojačane osetljivosti grudi. Veruje se da ima preko simptoma PMS-a, javljaju se posle ovulacije, a najčešće dana pred početak ciklusa. Koji će simptomi biti prisutni i u kom intenzitetu, zavisi od načina života, načina ishrane, fizičke aktivnosti, ali i od životne dobi žene.

Možemo ih podeliti na emocionalne i fizičke simptome. Od emocionalnih simptoma tu su pre svega razdražljivost, nervoza, uznemirenost, plačljivost dok grčevi u dnu stomaka, nadutost, bubuljice, osetljivost grudi i glavobolja spadaju u fizičke simptome. Pored ovih simptoma javlja se pojačan apetit, zaboravnost, nedostatak koncentracije i potreba za slatkom hranom. Pošto se pojačava apetit, često se poseže za slatkišima kako bi se poboljšalo raspoloženje. Da se ne bi unosila nezdrava hrana u organizam bilo bi dobro pored sebe imati koštunjavo voće.

Simptomi se razlikuju kako od meseca do meseca, tako i u toku života. Kod pojedinih žena kako se približavaju menopauzi, simptomi PMS-a postaju sve izraženiji, dok kod nekih žena simptomi postaju sve slabiji.

Oni se javljaju posle ovulacije i kod većine žena se postepeno pojačava i simptomi budu najjači pred samu menstruaciju a prolaze prvog ili drugog dana ciklusa. Veći broj žena pati od teških glavobolja u predmenstrualnom periodu.

Glavobolja nastaje zbog brzog pada estrogena neposredno pred početak ciklusa, a obično nestaju drugog ili trećeg dana ciklusa. Kod nekih žena simptomi PMS-a su blagi. Očituju se kao umjerena razdražljivost, pojačani apetit, nadutost, bolne i napete dojke, pogoršanje tena … S druge strane, neke žene pate od težih tegoba PMS-a: razdražljivost naraste do anksioznosti i depresije ; pojačani apetit javlja se kao velika, nesnosna glad, nadutost preraste u konstipaciju ili proljev, a uz natečenost dojki javlja se i nakupljanje tekućine u zglobovima, šakama, stopalima, licu te pojave bolnih otoka po cijelom tijelu.

Sve to nerijetko prati i nesanica, glavobolja i nemogućnost koncentracije. Kako bi se žene i njihovi muškarci što bolje nosili s ovom prirodnom pojavom, moraju znati što to PMS uopće jest, koji su mu uzroci i kako ublažiti njegove simptome. Uzroci simptoma PMS-a usko su povezani s hormonima. Za vrijeme ovulacije, jajne ćelije luče velike količine estrogena i progesterona, i zbog toga se žene u te dane osjećaju na vrhuncu snage, proljepša im se ten, osjećaju se privlačnije i općenito bolje.

Razlog tome je biološki — u vrijeme ovulacije najveća je mogućnosti za oplodnju jajne stanice, pa  tijelo nastoji potaknuti žene da upravo u to vrijeme pronađu i osvoje partnera koji će im u tome pomoći. Ako se jajna stanica ne oplodi, ona počinje odumirati i tijelo se priprema za čišćenje maternice, odnosno menstruaciju.

Odumiranje jajne stanice događa se otprilike tjedan dana prije menstruacije. Tada jajne ćelije prestanu s lučenjem hormona estrogena i progesterona, a žene se počinju osjećati loše, jer smanjenje lučenja ovih hormona utječe i na razinu ostalih hormona u tijelu.

On utječe na raspoloženje, osjećaj zadovoljstva i dobar san. Kada opadne estrogen, u tijelu opada i razina serotonina, pa žene počinju osjećati nervozu, simptome depresije, javlja se i nesanica, ali i pojačani apetit. Padom estrogena i serotonina, u tijelu opada i lučenje enzima endorfina, čija je uloga smanjenje osjetljivosti na bol.

Zbog toga žene u PMS-u postaju osjetljivije tjelesne podražaje. Suprotno tome, pad estrogena i serotonina pojačava lučenje epinefrina, hormona stresa, kao i gama aminobuterinske kiseline, koja također pojačava osjećaj nervoze. Istovremeno se pojača stvaranje hormona mineralokortikoida, zbog kojeg se poveća lučenje tekućine u organizmu, a kao posljedica javlja se nadutost. Osim ovog hormona, pojača se i lučenje hormona prolaktina, zbog kojeg ženama oteknu mliječne žlijezde, a s njima i grudi, koje istovremeno postaju i jako osjetljive.

Stanje hormona u tijelu utjecat će na to kakvi će i koliko jaki biti simptomi PMS-a. Priroda disbalansa u tijelu odredit će i prirodu PMS-a. Ali osim ovih tjelesnih čimbenika, na jačinu simptoma PMS-a mogu utjecati i neke životne navike.

U većini slučajeva žene koje su pod velikim stresom, imaju izraženije tegobe PMS-a, što je vjerojatno povezano s lučenjem hormona koji izazivaju nervozu i anksioznost. Isto tako, jače simptome imaju i žene koje se nezdravo hrane, jedu mnogo procesuirane hrane i hranu punu soli, odnosno natrija. Na PMS negativno djeluju i alkohol, kofein i cigarete te veliki unos šećera.

Iako na hormonalni balans ne možemo posve utjecati, promjenom nekih životnih navika i uzimanjem biljnih preparata koji utječu na lučenje hormona, možemo smanjiti tegobe PMS-a. Prvi način je zdrava i izbalansirana prehrana. Ženama koji pate od neugodnih simptoma PMS-a preporučuje se da jedu puno ribe, pogotovo plave, jer je bogata omega 3 masnim kiselinama.

Ženama u PMS-u smanjena je razina dobrih masnih kiselina u organizmu, pa ih dodatni unos može nadomjestiti i tako smanjiti bolni PMS i kasnije menstruaciju. Također se preporučuje veća konzumacija hrane bogate B vitaminima, poput cjelovitih žitarica, orašastih plodovima i lisnatog povrća, hrana bogata magnezijem, poput graška, brokule, banana, raznih sjemenki i zobi, te hrana bogata kalcijem, pogotovo.