Gojaznost kod starih

Gojaznost kod starih

Ukazuju na jednu studiju u kojoj su gojazni ispitanici počeli redovito vježbati i uzimati dosta voća, povrća, integralne žitarice i malo masnoće.

Nakon samo tri tjedna indikatori srčanog oboljenja kolesterol i trigliceridi, krvni tlak i inzulin su se poboljšali, premda je prosječni gubitak na težini bio ispod pet posto. Druga istraživanja također su utvrdila poboljšanje zdravstvenog stanja, uz težinsko smanjenje od samo pet do deset posto. Premda su mnoga istraživanja bila dugoročno uspješna za osobe koje su skidale višak tjelesne mase, važno je napomenuti da je većina njih provedena na vrlo gojaznim ispitanicima koji su primjenjivali vrlo stroge programe mršavljenja.

Gojaznost kod starih

Treba znati da su bezuspješne dijete vrlo česta pojava. Želudac koji je proširen velikim obrocima nastavlja signalizirati potrebu za velikim količinama hrane, sve dok se vremenom s manjim obrocima njegova veličina ne smanji.

Čak i u slučaju opetovanog neuspjeha dijete, nema razloga za predaju. Neka su ispitivanja pokazala da zamjena hrane bogate masnoćama i šećerima hranom bogatom složenim ugljikohidratima i niskim sadržajem masnoća voće, povrće, žitarice može biti učinkovitija od brojanja unesenih kalorija, posebno kada se radi o održanju mršavljenja.

Brojanje grama masnoća može biti korisnije od vođenja evidencije dnevno konzumirane hrane. Jedan gram masnoće sadrži 9 kilokalorija, dok jedan gram ugljikohidrata ili proteina ima samo 4 kilokalorije. Masnoća iz hrane se brže od ugljikohidrata i proteina transformira u tjelesnu masnoću. U jednogodišnjem ispitivanju ispitanici koji su konzumirali hranu s niskim sadržajem masnoća izgubili su tri puta više kila od onih na standardnoj ishrani s manje kalorija.

Međutim mnogi koji smanje unos masnoća ne konzumiraju dovoljno osnovnih hranjivih sastojaka, uključujući vitamine A i E, folnu kiselinu, kalcij, željezo i cink, a često povećavaju količinu ugljikohidrata. Hrana s niskim sadržajem masnoća ne smije biti isprika za prekomjerno uzimanje ugljikohidrata, posebice škrobne hrane i šećera.

Visokokalorična ishrana iz bilo kojeg izvora deblja.

Gojaznost kod starih

Ljudi koji uzimaju hranu s niskim sadržajem masnoća trebaju imati raznovrsnu ishranu i, prema potrebi, vitamine. Izvjesna količina masnoća u hrani je neophodna. Trebalo bi je uzeti u obliku ulja nekih biljaka i ribe. Zasićene masnoće životinjskog porijekla treba izbjegavati. Supstituti masnoća koji se dodaju komercijalnoj hrani ili se koriste za pečenje, imaju neke poželjne kvalitete masnoća, ali ne sadrže previše kalorija. Neke zamjenske tvari, kao npr. Nedavno sintetizirana masnoća, olestra, oslobađa se iz organizma bez ostavljanja u njemu ikakvih kalorija.

Važno je znati da hrana koja sadržava ovu tvar ipak ima određenu kalorijsku vrijednost u odnosu na ugljikohidrate i proteine. Postoje izviješća o grčevima i blagom proljevu nakon konzumiranja hrane koja je sadržavala olestru. Olestra iscrpljuje iz organizma vitamine A, K, D i E kao i hranjive tvari neophodne za imunitet, a koje se nalaze u tamnom voću i povrću.

Sva zdrava hrana treba imati visoki sadržaj vlakana, koja su važni čimbenik u mršavljenju. Ona interferiraju s apsorpcijom masnoća i proteina i, zajedno s hranjivim sastojcima hrane s visokim sadržajem vlakana, mogu smanjiti opasnost od srčanih oboljenja, šećerne bolesti, probavnih smetnji i nekih tipova karcinoma.

Vlakna se nalaze samo u biljkama. Za gubitak težine najučinkovitija su netopiva vlakna iz pšeničnih posija, žita, sjemenki i kori voća i povrća.

Topiva vlakna iz sušenog graha, zobenih posija, ječma, jabuka, citrusnog voća i krumpira, od velike su važnosti u svakodnevnoj prehrani. Pektin, vlakno iz jabuka, citrusnog voća te ostalog voća i povrća, povećava i produžuje osjećaj sitosti kod ljudi normalne tjelesne težine. Umjetna sladila su saharin, aspartam i acesulfam.

Prva istraživanja pokazala su da velike količine saharina uzrokuju karcinom u štakora, što se ne odnosi na ljude. Aspartam je došao pod strogu kontrolu s obzirom na rijetka izviješća o neurološkim poremećajima koje izaziva, a to su glavobolja i vrtoglavica.

Gojaznost kod starih

Neosnovana je zabrinutost u svezi povezanosti velike primjene aspartama s porastom broja oboljelih od karcinoma mozga. Smanjen unos kalorija osnovni je preduvjet za liječenje gojaznosti. Prvi korak u održanju normalne težine je izračunavanje količine potrebnih kilokalorija po danu, idealne tjelesne težine, ali i varira s obzirom na spol, dob i tjelesnu aktivnost. Na primjer, pedesetogodišnja umjereno aktivna žena za održanje težine od 67,5 kg dnevno treba samo kilokalorija, dok dvadesetpetogodišnja atletičarka treba oko kilokalorija.

Ekstremne dijete od ispod kilokalorija predstavljaju zdravstveni rizik, a često ih slijede pijanke i prežderavanje, te povratak na gojaznost. Takva ishrana najčešće ne sadrži dovoljno vitamina i minerala, pa ih se mora nadoknađivati. Drastične dijete izazivaju neugodne popratne pojave uključujući slabost, nepodnošenje hladnoće, gubitak kose, stvaranje žučnog kamenca i neredovite menstruacije i mogu biti opasne. Striktne dijete koje traju duže od 16 tjedana ili one prebrze koje traju duže od dva-tri dana vrlo su opasne.

Postoje rijetka izviješća o smrtnosti uzrokovanoj srčanom aritmijom kada tekući sadržaji dijete nisu sadržavali dovoljne količine hranjivih tvari. Važno je napomenuti da dijete koje sadrže povećane količine tekućina i dosta smanjene količine proteina ili natrija, mogu dovesti do hiponatremije, a ova slabost, konfuziju, vrtoglavicu i u eks.

Ostavite odgovor

Istovremeno, lečenje mora obuhvatiti postojeće faktore

Objavio

Komentar

Neophodna polja su označena *