Gojaznost kao javnozdravstveni problem

Gojaznost kao javnozdravstveni problem

Prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti i srodnih zdravstvenih problema, prekomjerna se tjelesna masa i debljina definiraju kao bolesti pod šiframa: E Bolest je modernog doba i jedan od najozbiljnijih javnozdravstvenih problema koji poprima pandemijske razmjere s tendencijom rasta. Nekada se smatralo da je debljina javnozdravstveni problem koji pogađa samo razvijene zemlje svijeta, međutim danas znamo i dokazano je da je ona globalni problem kako razvijenih tako i nerazvijenih zemalja te onih u razvoju.

Cilj ovog preglednog rada je definirati pojam pretilosti, objasniti da je debljina čimbenik rizika razvoja kroničnih bolesti i njihovih komplikacija. Dati odgovor na pitanje zašto pretilost zahtijeva kroničnu terapiju i multidisciplinarni pristup u liječenu. Koja je uloga sestre u edukaciji, sa osvrtom na važnost prevencije pretilosti. Pozornost treba usmjeriti na osvješćivanje pojedinaca, jer već od malih nogu treba voditi brigu o pravilnoj prehrani, važnosti tjelesne aktivnosti kao i sustezanje od gaziranih, zaslađenih napitaka te prekomjerne konzumacije alkohola.

Na kraju, važno je zaključiti da je dobra strategija prikloniti se preventivnom javnozdravstvenom pristupu u suzbijanju debljine jer liječenje debljine je izuzetno teško, skupocjeno i u konačnici bez garancije uspješnosti.

Gojaznost kao javnozdravstveni problem

Znanstvena područja Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita. Ustanove: Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb.

Gojaznost kao javnozdravstveni problem

Dinko Puntarić mentor. Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja Napredna pretraga. Pretilost kao javnozdravstveni problem Čabula, Sonja. Autori Čabula, Sonja. Fakultet Studij sestrinstva. Mjesto Zagreb. Datum Godina S obzirom na visok postotak neuspješnosti programa za mršavljenje i sve brojnije dokaze da se gojazni bore protiv biološkog mehanizma koji radi protiv svjesnih napora kontrole tjelesne težine, mnogi rade na promjeni socijalnih uvjeta, tvrdeći da je prekomjerna težina prirodno stanje.

Sadašnji kulturološki trend koji zastupa ekstremnu mršavost u žena uzrokovao je iskrivljene nazore o izgledu ljudskoga tijela i stvorio ideal koji nitko ne može ili ne bi trebao slijediti. Gojaznost je drugo "ja" anoreksije i već je epidemijska pojava s obzirom na prekomjernu raspoloživost hrane i male metaboličke prohtjeve naše slabo pokretne civilizacije.

Ekstremna težina - prevelika ili premala - nije zdrava, niti je ona normalno stanje.

U odnosu na

Kretanje, metode rješavanja problema i podrška okoline predstavljaju važne preduvjete za uspješnost programa mršavljenja. Mršavljenje ne bi smjelo biti jedinim ili prvenstvenim ciljem u brizi o zdravlju. Neki stručnjaci vjeruju da nije težina ta koja uzrokuje oboljenja povezana s gojaznošću, nego nezdrava hrana i nedovoljno kretanje.

Ukazuju na jednu studiju u kojoj su gojazni ispitanici počeli redovito vježbati i uzimati dosta voća, povrća, integralne žitarice i malo masnoće. Nakon samo tri tjedna indikatori srčanog oboljenja kolesterol i trigliceridi, krvni tlak i inzulin su se poboljšali, premda je prosječni gubitak na težini bio ispod pet posto. Druga istraživanja također su utvrdila poboljšanje zdravstvenog stanja, uz težinsko smanjenje od samo pet do deset posto.

Premda su mnoga istraživanja bila dugoročno uspješna za osobe koje su skidale višak tjelesne mase, važno je napomenuti da je većina njih provedena na vrlo gojaznim ispitanicima koji su primjenjivali vrlo stroge programe mršavljenja. Treba znati da su bezuspješne dijete vrlo česta pojava. Želudac koji je proširen velikim obrocima nastavlja signalizirati potrebu za velikim količinama hrane, sve dok se vremenom s manjim obrocima njegova veličina ne smanji.

Čak i u slučaju opetovanog neuspjeha dijete, nema razloga za predaju.

Gojaznost kao uzročnik zdravstvenih problema - DIET E - Zingiber-Ginger GREJP % Natural

Neka su ispitivanja pokazala da zamjena hrane bogate masnoćama i šećerima hranom bogatom složenim ugljikohidratima i niskim sadržajem masnoća voće, povrće, žitarice može biti učinkovitija od brojanja unesenih kalorija, posebno kada se radi o održanju mršavljenja.

Brojanje grama masnoća može biti korisnije od vođenja evidencije dnevno konzumirane hrane. Jedan gram masnoće sadrži 9 kilokalorija, dok jedan gram ugljikohidrata ili proteina ima samo 4 kilokalorije. Masnoća iz hrane se brže od ugljikohidrata i proteina transformira u tjelesnu masnoću. U jednogodišnjem ispitivanju ispitanici koji su konzumirali hranu s niskim sadržajem masnoća izgubili su tri puta više kila od onih na standardnoj ishrani s manje kalorija.

Međutim mnogi koji smanje unos masnoća ne konzumiraju dovoljno osnovnih hranjivih sastojaka, uključujući vitamine A i E, folnu kiselinu, kalcij, željezo i cink, a često povećavaju količinu ugljikohidrata. Hrana s niskim sadržajem masnoća ne smije biti isprika za prekomjerno uzimanje ugljikohidrata, posebice šk.

Ostavite odgovor

Kako bi

Objavio

Komentar

Neophodna polja su označena *